Nije ekološki? Proverene činjenice o autoklaviranom porobetonu.

Za mnoge autoklavirani porobeton ili skraćeno AAC, na prvi pogled ne izgleda kao ekološki građevinski materijal. Zašto je tako? Pre svega ima dobru ekološku ravnotežu i odlična termoizolaciona svojstava. Proveravamo činjenice o AAC-u u pogledu ekoloških svojstava i zaštite životne sredine.

„AAC nije prirodan.“

AAC je napravljen od prirodnih i mineralnih sirovina. Za proizvodnju su potrebni kvarcni pesak, kreč, voda i male količine agensa za narastanje. U pitanju je mineralni građevinski materijal, bez štetnih materija, trajan i ekološki prihvatljiv.

„Gradnja AAC-om je skuplja.“

Kao visokokvalitetan građevinski materijal, AAC je skuplji od nekih drugih građevinskih materijala. Ali što su AAC formati veći, to su ekonomičniji: Metoda gradnje velikim formatima je brža i efikasnija od drugih metoda izgradnje, štedi troškove i vreme.

„AAC nema dobru eko-ravnotežu.”

U stvari, autoklavirani porobeton ima odličan životni ciklus, zbog svoje izdržljivosti i energetski efikasnih svojstava. Dugoročno gledano, ovaj građevinski materijal može doprineti uštedama u grejanju i toplotnoj energiji tokom korišćenja objekta. Štaviše, može se izostaviti dodatni termoizolacioni sistem, koji takođe pozitivno utiče na ravnotežu CO₂. Zgrada zidana autoklaviranim porobetonom stoga ima sličnu ili u nekim slučajevima bolju procenu životnog ciklusa nego npr. gradnja od drveta (Izvor: Pohl, 2016, studija LCEE).

„Gradnja AAC-om je komplikovana.“

Sistem je jednostavan i podseća na lego kocke: Industrijski prefabrikovane za tačno uklapanje, komponente treba samo da budu suve postavljene na mesto. Blokovi imaju spojeve pero i žljeb i jednostavno se sklapaju. Unutrašnji zidovi se mogu farbati neposredno nakon montaže.

“AAC elementi nisu fleksibilni.“

AAC kao građevinski materijal je podjednako pogodan za poslovne zgrade, kao i za tržne centre, proizvodne pogone ili logističke i skladišne hale. U pitanju je modularni sistem sa komponentama različitih dužina i debljina, koje se mogu primeniti u celoj zgradi. Ova modularnost, koja počinje u fazi planiranja, garantuje fleksibilno rešenje za svaki građevinski projekat.

„AAC je štetan po zdravlje.“

Autoklavni porobeton ne sadrži štetne supstance i stoga ne emituje ništa što bi moglo biti štetno po zdravlje. Čak i u slučaju požara ili izlaganja vodi, ne stvaraju se štetne materije. Građevinski materijal ispunjava kriterijume međunarodnog standarda ISO 14025, a ovaj nezavisni sertifikat potvrđuje da ne sadrži štetne materije.

“AAC se ne može reciklirati.“

Naš AAC ima sertifikat Cradle-to-Cradle® (C2C) od 2011. godine – prvi građevinski materijal koji je ikada tako sertifikovan. C2C je koncept koji uzima prirodu kao svoj model. To znači da su proizvodi dizajnirani po principu cirkularne ekonomije – bez stvaranja otpada. Saznajte više OVDE.

„Ostaci AAC-a se ne mogu ponovo koristiti.“

Kroz dobro prethodno sortiranje, ostaci AAC mogu se ponovo uvesti u proizvodni proces – bez ikakvog gubitka kvaliteta proizvoda. Pored toga, ostaci autoklaviranog porobetona se takođe mogu uneti u potpuno nove reciklažne puteve. Na primer, kao ekološki posip za životinje, ili kao granule za tehničku primenu, na primer u automobilskoj industriji.

„Proizvodnja AAC-a je veoma energetski intenzivna.“

AAC se proizvodi u zatvorenom ciklusu, tako da se ovde koristi manje energije nego za građevinske materijale uporedivih svojstava. Autoklavirani porobetonski elementi se suše u takozvanim autoklavima između pet i dvanaest sati na oko 190 °C. Vodena para proizvedena u procesu se reciklira u zatvorenom sistemu i 85% se ponovo koristi. Procenat otpadnih voda koje se ponovo koriste u našoj metodi proizvodnje je oko 51%.

„AAC nije otporan na vatru.“

Zidovi od autoklaviranog poro betona ispunjavaju zahteve za protivpožarnost već u debljini od 175 mm. Komponente sklopa nisu zapaljive, ne kaplju prilikom sagorevanja i ne stvaraju dim ili gasove. Kao rezultat toga, ćelijski beton kao građevinski materijal sprečava širenje požara više od 360 minuta – daleko duže nego što je potrebno trenutnim standardima. To je šest sati za gašenje požara klasičnim načinom.

Podeli:

   

Sadržaj